Mark 14

Yu Watowatopa꞉te Ya꞉suku Anakapumima꞉ Da꞉ga꞉luya꞉

Ma꞉t 26:1-5; Luk 22:1-2; Yon 11:45-53

1Adaguila꞉ Poko
Ba꞉moe Adaguila꞉ Pokoeno mabu ba꞉ Moseseko tetelo tupuimiya꞉. Ba꞉ba tetelo Isipiti Ko Gawadalagi Pa꞉lote Yu tawakalubi hiliyonomo uwatete ibi ebeno huiyaha꞉ okopima꞉ midiliya꞉, ba꞉bema꞉ ebete ubihinola ibi dito oelame ibino Ka꞉inane hopamo. Godote Pa꞉lokono wato kodakoda komo dumiya꞉, ba꞉bema꞉ eta dulu ebete ebeno hoe nopodawa Isipiti hopamo na꞉poemeniya꞉ hiliyonomo Isipitinapino dopo gugudi kopanakapulamenama꞉. Ba꞉bene ba꞉be dulu hoe nopodawate Yu tawakalubino gugudi adaguila꞉lenate, huiyatiya Isipitinapino gugudinomo banakapulameniya꞉. Ba꞉be hanohano komodo Yu tawakalubi hiliyonomate Isipiti hopone ba꞉bo ikuliniya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be komo emalagidoloma꞉ iba꞉te hiliyonomo gogo ipuwalo Adaguila꞉ Poko bododinakomena꞉.
ba꞉gala Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko,
Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko ba꞉ Yu tawakalubino eta pokola. Adaguila꞉ Poko da꞉wibomene, eta hegelalo ba꞉moe eta poko tupuimiti iba꞉te sa꞉ba꞉ni hegela tetelo bododinakomena꞉. Ba꞉moe pokoeno ipuwa ba꞉ma ka꞉nala. Yu tawakaluba꞉te Isipiti hopone Godokono heloamo dikuliniya꞉, ba꞉be dulu ibino palawa baa꞉ ododilinate hidamo okalehonaheno iba꞉te gahugahulu ba꞉bo tolameniya꞉. Mabu ba꞉bi baa꞉te hunamo mahila꞉halema꞉ tetehenola, ba꞉bema꞉ ba꞉be komo emalagidoloma꞉ Yu tawakaluba꞉te ba꞉moe poko bododinakomena꞉.
ibino komo tupuimima꞉ netewa hegelate ba nepola꞉na, ba꞉ba tetelo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, iba꞉te Ya꞉suku anakapumima꞉ tabo ba꞉bo ihatiya꞉, ba꞉bene iba꞉te ebe diya lawema꞉ gabo bohowaditiya꞉.
2Iba꞉te na꞉ga꞉luya꞉, “A Poko tetelo ebe a꞉kalawa꞉ma꞉, mabu tawakaluba꞉te atamo maubahalelo ago alaholohodemena꞉.”

Betani Habanapi Kamenate Ya꞉sutamo Hido Nibo Ihi Da꞉haminamiya꞉

Ma꞉t 26:6-13; Yon 12:1-8

3Ba꞉bene Ya꞉suti Betani habalo eta dubu Saimonokono genamalo baa꞉ benutiya꞉, ba꞉be dubu dopamo kuitikuita꞉goenola. Ba꞉ba tetelo kapiya kamenate pete, hido nibo ihi nakola kalila꞉mo tabuimi adahete, ebete petokamidate Ya꞉sukunu watamo ba꞉bo pehaminamiya꞉, ba꞉be ihi ilinoeno mahilo ba꞉ nadala, ebeno huiya konomola. c 4Komo tawakalubi ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te maubahalete ibi ha꞉kiya ibi ipuwalo tabo ba ga꞉la na꞉ga꞉luya꞉, “Mabu keka꞉ ebete ba꞉moe hido nibo ihi gigilepalama꞉ da꞉midi? 5A ba꞉moe ihi kolowamima꞉ na꞉nimiditale kapiya gogoeno oko huiya mani buwatena꞉, ba꞉bene ba꞉bi mani awaepa꞉tamo dito bikalameholena꞉.” Ba꞉bema꞉ iba꞉te ba꞉be kamena ba꞉bo kiyahamiya꞉.

6Huiyatiya Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ebe na꞉miya꞉pala꞉! Badama꞉ ka꞉kiyahamiutama? Ebete natamo hidonomo komo bododi. 7La꞉ numa꞉la꞉, awaepa꞉te tete ga꞉ga꞉nomolo la꞉go bemedehonamena꞉, la꞉eno ubi tetelo iba꞉tamo malemale ilina ba꞉bo nikalamenakuya꞉la꞉, huiyatiya na emedena tetelo la꞉go a꞉kemedenamo, tete tatalila nale la꞉ komiya꞉palema꞉nemata. d 8Ba꞉bema꞉ hibila, ba꞉moe kamenate natamo hido komo bododi, eta kuba kitanaha꞉. Nale hoeha꞉ tetelo ebete naeno ape bobamo ihatema꞉ gabo bihiduimi, iyo, ba꞉be komo ba emalagidolo ebete naeno apa꞉mo hido nibo ihi ba꞉bema꞉ hamina. e 9Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, tawakaluba꞉te hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo hopamo Godokono Hido Tabo datanakomena꞉, iba꞉te ba꞉moe kamenate dododi ba꞉be komo emalagidololo ba꞉nolamagiminakomena꞉.”

Yudasiti Ya꞉suku Lawema꞉ Nopo Da꞉tamotiya꞉

Ma꞉t 26:14-16; Luk 22:3-6

10Ba꞉bene Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo Keliyotanapi Yudasiti Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopa꞉tamo tote, nopo ba꞉bo netamotiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉. 11Ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be komo uliti kalakalahalo tabo ba꞉bo ihatiya꞉ ebetamo mani kikamema꞉, ba꞉bema꞉ Yudasiti iba꞉godone tote gabo ba꞉bo nohowadiya꞉ Ya꞉suku ibino kokotamo kihatema꞉.

Ya꞉suti Ebe Ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko Da꞉naniya꞉

Ma꞉t 26:17-25; Luk 22:7-14,21-23; Yon 13:21-30

12Yunapino ododi komo ba꞉ ba꞉ma ka꞉nala, iba꞉te hiliyonomo gogolo Hunamo Mahigaha꞉ Palawa Baa꞉ Poko naha da꞉tupuiminakui, ba꞉be dopo hegelalo Adaguila꞉ Pokoma꞉ iba꞉te sipi-goegoe hegehege balukulinakuya꞉. Ba꞉be komo ba emalagidolo Ya꞉suku ta꞉matapa꞉te ebetamo na꞉ga꞉luya꞉, “A tolamete Adaguila꞉ Pokoeno naha ilina kebolo na꞉ka꞉nihiduilamema꞉, ale ama꞉go kapimilo konahama꞉?” f

13Ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapi netewa ba oelame iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “La꞉ ko habamo na꞉toala꞉, ba꞉bene beya dagahita ba꞉be dubuti la꞉go da꞉palugamene, la꞉le ebe ba꞉bo na꞉ta꞉matuya꞉la꞉. 14Ebete kebe genamamo da꞉nodolomene, la꞉ ba꞉be genama namutudawatamo ba꞉ma ka꞉na na꞉nega꞉luya꞉la꞉, ‘Iya꞉tulamedawate goe, genama keka꞉ nale naeno ta꞉matapa꞉go Adaguila꞉ Poko baa꞉ kopenama꞉?’ 15Ba꞉ba tetelo ebete genama guamo la꞉ komagatalema꞉na꞉ta, hunu genamalo haba ko bitana, ya꞉lo a꞉hiduima꞉ka. La꞉ ba꞉bolo aeno naha ilina na꞉nihiduilamiya꞉la꞉.”

16Ba꞉bene Ya꞉suku ta꞉matapi netewapa꞉te ko habamo nuluhukuti, Ya꞉suti kebe komoma꞉ ka꞉kiyalamiya꞉, iba꞉te ba꞉bi komo nulamete Adaguila꞉ Poko ilina ba꞉bo nihiduilamiya꞉.

17Ba꞉bema꞉ da꞉duniya꞉ Ya꞉suti ebeno 12 ta꞉matapa꞉go ba꞉be genamamo na꞉pelameniya꞉. 18Iba꞉te ahidinate baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti na꞉goeniya꞉, “Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, la꞉ ipuwalo etate na anakapunamepi kowalubilima꞉ne na lawenema꞉.” g

19Ba꞉ba tetelo iba꞉te tepo menemenema꞉ ba eda꞉hana, Ya꞉sutamo etate goenakui, etate goenakui, “Nalela꞉ka꞉?”

20Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ 12 ta꞉matapi ipuwalo baa꞉ kalila꞉mo nago kokoto dadutimini, ba꞉be ba꞉be lumagila. 21Ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwiti hoea꞉mo ba꞉ na꞉to, Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, huiyatiya kebe lumagiti ebe anakapumipa꞉tamo dikalamemene, ba꞉be lumagiti kuba huiya konomo kolawema꞉ne. Ba꞉moe ba꞉be mabuma꞉ ba꞉be dubu ebeno menokote ebe alahimiha꞉ma꞉ eda꞉ ba꞉ wadiyala!”

Ya꞉suku Emalagidolo Baa꞉ Naha Komoeno Tupuimi Mabu

Ma꞉t 26:26-30; Luk 22:14-20; 1Kol 11:23-25

22Ba꞉bene iba꞉te baa꞉ ba nahana, Ya꞉suti baa꞉ lawenate Godotamo kalakala tabo goenate ba꞉bo wakamihoniya꞉, ba꞉bema꞉ ebete iba꞉tamo ba ikalamena na꞉goeniya꞉, “La꞉ nuwata꞉la꞉, ba꞉moe ba꞉ naeno apela.”

23Ba꞉bene ebete kalili kalawenate Godotamo kalakala tabo goenate iba꞉tamo ba ikalamena, ibi hiliyonomate ba꞉bo nihoniya꞉. 24Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Godote tawakaluba꞉go komiloma꞉ nopo da꞉tamotiya꞉, ba꞉moe naeno hawiti ba꞉be nopo bekodakoduimina, iyo, ba꞉moe hawiti komo hiliyonomo tawakalubi owalubilima꞉ koka꞉ka꞉la꞉ma꞉ne. h 25Na la꞉tamo hibi tabo begoemo, na ba꞉ma tetelo ba꞉moe gao beya gala a꞉kana꞉mo, huiyatiya Godote Ko Gawadalagima꞉ deda꞉na, ba꞉be habalo na uli gao beya galane tetelo ba꞉bo koninima꞉nemo.”

26Ba꞉bene iba꞉te Godoko adikumino ohale kapiya alapihonate, Olibi Kehakeha Hunu Hakamo kotolamenama꞉ genamane ba꞉ dito ikuliniya꞉.

Ya꞉suti Pitako Da꞉kiyameniya꞉, Ama꞉le Na Iya꞉tawaha꞉ma꞉ Kogoema꞉na꞉ta

Ma꞉t 26:31-35; Luk 22:31-34; Yon 13:36-38

27Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “La꞉ hiliyonomate na komiya꞉panema꞉nemata, mabu Godokono Bukalo tabo ba꞉ma ka꞉na bitana, ‘Godote sipi-goegoe ulamedawa danakapumimini, ba꞉ba tetelo sipi-goegoa꞉te hiya꞉hiya꞉ kalahutihoma꞉na꞉.’ 28Huiyatiya Godote na hoene gala da꞉kadipanatenemene, na Ga꞉lili hopamo dopamo kotoma꞉nemo. La꞉le na ba꞉bolo kopunamema꞉nemata.” i

29Ba꞉bene Pitate Ya꞉sutamo na꞉goeniya꞉, “Ibi hiliyonomate hoe tolemelo dalahutihomena꞉, huiyatiya nale ama꞉ a꞉kamiya꞉pamata!”

30Ya꞉suti ebeno tabo ba huiyana na꞉goeniya꞉, “Na ama꞉tamo hibi tabo begoemo, ka꞉lo dulu kakabate netewa teta꞉mo goehoheno, ama꞉ netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.”

31Huiyatiya Pitate ibulunomolo gala na꞉kagoeniya꞉, “Na ama꞉go da꞉nehoemo, nale ama꞉ iya꞉tawaha꞉ma꞉ a꞉kagaa꞉mo!” Ba꞉ba tetelo ibi hiliyonomate ba꞉ atu tabo bekaga꞉laniya꞉. j

Ya꞉suti Getasemanilo Godotamo Da꞉toetoeniya꞉

Ma꞉t 26:36-46; Luk 22:39-46

32Ba꞉bene Ya꞉suku ba꞉gala ebe ta꞉matapi iba꞉te ko habane ikulinate eta tatali hopamo tolameniya꞉, ba꞉be hopoeno mahilo Getasemanila. Ya꞉suti ba꞉bolo iba꞉tamo na꞉negoeniya꞉, “La꞉ ba꞉malo na꞉pola꞉nala꞉. Na ba꞉moe tatalia꞉mo tomo Godotamo toetoe tabo konolamagima꞉.” k 33Ba꞉ba tetelo ebete Pitako, Ya꞉imesiko, ba꞉gala Yoneko ibi toetoe baha꞉mo da꞉magataleniya꞉, ba꞉bene tepo menemene komo ba꞉gala ukui temeteme komo ebetamo konomamo ba꞉bo pelameniya꞉. 34Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na tepo temeteme konomamo iya꞉tawanamo, ba꞉mako tepo temeteme na anakapuname huiyala. La꞉le na mabuma꞉ ba꞉malo uliholo na꞉pola꞉nala꞉.” l

35Ba꞉bene ebete nanekela꞉mo tonate ebeno ape hakamo nihatenate Godotamo ba꞉bo netoetoeniya꞉, gabote da꞉modobomene ba꞉ba teteno temetemete ebe komiya꞉pama꞉. 36Ebete na꞉goeniya꞉, “Iya꞉, Nabiwi! Hiliyonomo komokomo ododilima꞉ ama꞉godolo helo bitana, ba꞉bema꞉ ama꞉ ba꞉moe temeteme kalili nagodone na꞉lawa꞉. Huiyatiya naeno ubiha꞉, ama꞉ ha꞉kiya amia꞉no ubila nododa꞉.” m

37Ba꞉bene ebete ta꞉matapa꞉tamo da꞉peniya꞉ lahanalo pulamenate Pitatamo na꞉pegoeniya꞉, “Saimono, la꞉ badama꞉ ka꞉lahonama? Mabu keka꞉ la꞉le na mabuma꞉ tete nanekelelo uliho modoboha꞉ma꞉ deda꞉hanama.” 38Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti ibi na꞉goelameniya꞉, “Godotamo uliholo na꞉toetoehonala꞉, mabu la꞉le Saitanakono kuba gabamo emogabuimi komamo gudidimata. La꞉eno tepo ipuwalo hido komo ododima꞉ ubila, huiyatiya la꞉godolo ododi helo puliyala.”

39Ba꞉bene Ya꞉suti gala katonate, ebete dopamo Godotamo toetoe tabo keba ka꞉na ka꞉nolamaginiya꞉, ebete ba꞉ atumu kanolamaginiya꞉, 40ba꞉bene ebete ebe ta꞉matapa꞉tamo gala da꞉kapeniya꞉ lahanalo kapulameniya꞉. Ba꞉ba tetelo ibino baiditi menemenenomoma꞉ eda꞉halameniya꞉, ba꞉be mabuma꞉ iba꞉te hilopago ebetamo ga꞉la tabo nipo ohowadiniya꞉.

41Ba꞉bene ebete gala katonate netewa-kapiya tetelo Godotamo netoetoenate da꞉kapeniya꞉ iba꞉tamo na꞉pegoeniya꞉, “La꞉ hawela amiholo gala badama꞉ ka꞉kalahonama? Ba꞉ba꞉la, tete ba꞉ a꞉pe, kubapa꞉te Tawakalubino Naniwi ibino kokotamo ba꞉ na꞉lawa꞉. 42Iyo, la꞉ na꞉pakaminala꞉, a ba꞉ na꞉tolamema꞉. Numa꞉la꞉, na anakapunamepino kokotamo ihatenedawate ba꞉ na꞉pe!”

Yu Watowatopa꞉te Ya꞉suku Anakapumima꞉ Da꞉laweniya꞉

Ma꞉t 26:47-56; Luk 22:47-53; Yon 18:3-12

43Ya꞉suti ba꞉be tabo ba goena ba꞉ba tetenomolo Yudasiti peniya꞉, Ya꞉sukunu 12 ta꞉matapi ipuwalo ebe ba꞉ etala. Ba꞉bene eba꞉go dubu hiliyonomate ibino alaholoho gili ba꞉gala kukago da꞉pelameniya꞉, ba꞉bi dubu ba꞉ Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino watowatopi, Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, iba꞉te da꞉poelameniya꞉ ba꞉bi dubula. 44Ba꞉ hibila, Yudasiti ibi ya꞉lo ba꞉ma ka꞉na goelameniya꞉, “Nale daboetehomo, ba꞉be ba꞉be lumagila. La꞉ ebe tiyonomo lawete hidamo na꞉magatuya꞉la꞉.”

45Ba꞉bene Yudasiti penate Ya꞉sutamo tonomo tonate ebe na꞉negoemeniya꞉, “Iya꞉tulamedawa!” Ba꞉ba tetenomolo ebete ebe ba aboetehona, 46komo dubate Ya꞉suku ibino kokotamo kodakodanomolo ba꞉bo laweniya꞉. 47Ba꞉ba tetelo Ya꞉suku ta꞉matapi ipuwalo eta dubuti ebeno alaholo gili magubutinate, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genama okodawa anagaliminate, galo hapu ba꞉bo mapitamidameniya꞉. 48Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goeniya꞉, “Na pilo lumagila꞉ka꞉, o na alaholodawala꞉ka꞉? Mabu keka꞉ la꞉le alaholoho gila꞉go ba꞉gala kukago na lawenema꞉ da꞉pelamema? 49Na komo hegelalo Godoko Adikumino Hiya꞉ Genamalo la꞉go ba pemede tawakalubi diya꞉tulamenatimo, la꞉le na ba꞉bolo kalaweneha꞉, huiyatiya ba꞉moi komate ba꞉ ikuliha Godokono Buka tabo komate hibima꞉ keda꞉hama꞉.” n

50Ba꞉ba tetelo ebe ta꞉matapi hiliyonomate ebe miya꞉panate dito alahutihoniya꞉. 51Ba꞉bolo eta uli ape dubuti na꞉la꞉nuya꞉, ebete dopamo hido keyakeya kalikonomo pulinate Ya꞉suku ta꞉matapa꞉go ba꞉bamo da꞉puluhukuniya꞉, ba꞉bema꞉ komo dubate ubila ebe kolawenama꞉, 52huiyatiya ebete ebeno kaliko miya꞉panate kikipuiyanomo atumu dito kalahula꞉niya꞉.

Yunapi Ka꞉nisolo Dubate
Buka ka꞉lamiholedawa, wadiyala ama꞉ ba꞉moe komo niya꞉tawa, Ya꞉suku tetelo komo Yu tawakalubino watowatopi dubu ba꞉moe ba꞉bi Ka꞉nisolo dubula. Ba꞉bi watowatopa꞉te Yu tawakalubino hiya꞉hiya꞉ komo ba anagilamelelame, kubapa꞉tamo ibino huiya ba꞉bo ikalamenakuya꞉, huiyatiya ba꞉bi Ka꞉nisolo dubagodolo helo kitanamiha꞉ lumagi hoea꞉mo oemema꞉.
Ya꞉sukunu Komo Danagiya꞉midameniya꞉

Ma꞉t 26:57-68; Luk 22:54-55,63-71; Yon 18:13-14,19-24

53Ba꞉bene iba꞉te Ya꞉suku Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawoeno genamamo ba꞉ dito magataniya꞉. Iba꞉te ebe ba꞉be genamamo magatanaheno dopamo Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino komo watowatopi, ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi, ba꞉gala komo koko dubu, ibi hiliyonomate pelamenate ba꞉bo pekapiyaniya꞉. 54Ba꞉ba tetelo Pitate Ya꞉suku muhuludopone ba ta꞉matana, ebete Hununomo Watodawoeno genama kala ipuwamo na꞉pa꞉ganate ebete lawamepa꞉go koelo ba꞉bo nigiga꞉niya꞉. 55Ba꞉bene Hununomo Watodawa ba꞉gala komo Ka꞉nisolo dubu hiliyonomate tabo ga꞉lapi boholeniya꞉, Ya꞉sukunu kuba oholemenate ebe kanakapumima꞉. Huiyatiya iba꞉te ebeno eta kuba kuminiya꞉ha꞉, 56iyo, hiliyonomo tabo ga꞉lapa꞉te ebeno komoma꞉ ha꞉da ba amihohona, hiya꞉hiya꞉ tabo da꞉ga꞉laniya꞉ ibino tabote huiyatiya kapiyama꞉ keda꞉haniya꞉ha꞉.

57Ba꞉bene komopa꞉te mahila꞉hanate Ya꞉sukunu komoma꞉ ha꞉da ba amihohona, iba꞉te ba꞉ma ka꞉na ga꞉laniya꞉, 58“Ebete tabo da꞉goiti ale ba꞉ma ka꞉na ulitima꞉, ‘Ba꞉moe Godokono Genama tawakaluba꞉te kokotamo detiya꞉, nale anabulimiti netewa-kapiya hegelalo eta genama gala kaketema꞉nemo, ba꞉bako genama komo tawakaluba꞉te ete modoboha꞉.’” p 59Huiyatiya dopo ha꞉da amihopi keba ka꞉nala꞉ka꞉, ba꞉moi uli tabo ga꞉lapi ba꞉ ba꞉ba ka꞉nala, iba꞉te ibino tabo ga꞉la ipuwalo Ya꞉sukunu komoma꞉ ukui kapiyama꞉ keda꞉haniya꞉ha꞉. 60Ba꞉bene Godotamo hawa꞉goeno ikamehopino Hununomo Watodawate ibi ipuwalo mahiganate Ya꞉suku nalateda꞉niya꞉, “Ama꞉ tabo goeha꞉ma꞉ badama꞉ kedeona? Ba꞉moi dubate ama꞉ mabuma꞉ da꞉ga꞉lana keba ka꞉nala꞉ka꞉?”

61Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti tabo goeheno dito la꞉nuya꞉, ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ebe gala na꞉kalateda꞉niya꞉, “Godoko tawakaluba꞉te dadikumina, ama꞉ ba꞉ ebeno Gudu Kelisotela꞉ka꞉?”

62Ya꞉suti na꞉huiyaniya꞉, “Na ba꞉ ba꞉betela. Ba꞉bene la꞉le na Tawakalubino Naniwi aeno Helodawa Godokono tu hapulu lutalo kunamema꞉nemata, iyo, galane na Hunu Habane hawai ipuwado kopehawakalama꞉nemo!”

63Ba꞉bema꞉ Hununomo Watodawate ba꞉be tabo ulinate, ebeno konomo mauba komo kohawakaliminama꞉ ebete da꞉puliniya꞉ ba꞉be kaliko anagiya꞉midalenate na꞉goeniya꞉, “A ba꞉moe dubuino kuba kiya꞉tawahama꞉ eta tabo goedawa a ubihinola! 64Ebete ha꞉kiya kubanomo tabo da꞉goe la꞉ ba꞉ ulihomata, mabu ebete na꞉goe, ‘Na ba꞉gala Godoko, a ba꞉ kapiyala!’ Ba꞉bema꞉ ebeno komoma꞉ la꞉eno ubi keba ka꞉nala꞉ka꞉?”

Ba꞉bene ibi hiliyonomate Ya꞉sukunu komo ba anagiya꞉midamena ebe anakapumima꞉ ba꞉bo ga꞉laniya꞉. q
65Ba꞉ba tetelo komo iba꞉te Ya꞉sutamo kowe mehoholenate, ebeno holoholo mula꞉menate ba anagalimihona na꞉ga꞉laniya꞉, “Ama꞉ Godokono ukui hawakalimidawama꞉ hibilo deda꞉na, ama꞉ na꞉gaa꞉ puya꞉te kanagalimihotana!” ba꞉bene lawamepi dubate ebe lawenate kokotamo ba꞉bo anagalimihoniya꞉.

Pitate Ya꞉suku Iya꞉tawaha꞉ma꞉ Da꞉goeniya꞉

Ma꞉t 26:69-75; Luk 22:56-62; Yon 18:15-18,25-27

66Ba꞉ba tetelo Pitate ba꞉be genamoeno kala ipuwalo ebeno apete kotanotanonama꞉ koelo lutiya꞉. Ba꞉bene Hununomo Watodawoeno oko bohelete penate, Pitako hidamo pumihonate ebe na꞉pikiyameniya꞉, “Ama꞉ ba꞉ atumu ba꞉moe Nasaletenapi Ya꞉sukuba꞉ pata꞉nama꞉ta!”

68Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Ao, na ba꞉be dubu iya꞉tawaha꞉. Ama꞉le da꞉goena ba꞉be tabo na kemalagidolonaha꞉.” Ba꞉bene ebete kala imi gigihamo da꞉toniya꞉, ba꞉ba tetelo kakabate na꞉goehoniya꞉.

69Ba꞉bene oko bohelete ebe uminate, ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉ ba꞉bi tawakalubi gala na꞉kakiyalameniya꞉, “Ba꞉moe ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagila!” 70huiyatiya Pitate ba꞉ atu iya꞉tawaha꞉ tabo bekagoeniya꞉.

Ba꞉bene ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, iba꞉te tete nanekelelo pola꞉natepanate Pitako gala na꞉kakiyameniya꞉, “Hibila! Ama꞉ ba꞉ Ya꞉sukunu eta lumagilata, mabu ama꞉ Ga꞉lili hoponapilata.”

71Huiyatiya Pitate na꞉goeniya꞉, “Godokono dopo hapulu utiti na꞉goemo, nale hibi tabo goeheno ebete na kanagalinamema꞉ne! La꞉le kebe lumagima꞉ da꞉ga꞉lanama, na ebe iya꞉tawaha꞉!”

72Ba꞉bene ba꞉ba tetenomolo kakabate goeho netewa tetema꞉ deda꞉meniya꞉, Ya꞉suti ebetamo dopamo kebe tabo ka꞉goeniya꞉, Pitate ba꞉be tabo ba꞉bo emalagidoloniya꞉, “Kakabate netewa teta꞉mo goehoheno, ama꞉le netewa-kapiya teta꞉mo na iya꞉tawaha꞉ma꞉ kogoema꞉na꞉ta.” Ba꞉bene Pitate ibulunomo ba꞉bo ihiniya꞉.

Copyright information for KNVARAMIA